koronarna bolest srca

koronarna (ishemijska) bolest srca (lat. coronarius: koji se odnosi na vijenac), srčana bolest uzrokovana aterosklerotskim suženjem ili začepljenjem koronarnih arterija, što uzrokuje nedovoljnu opskrbu srčanoga mišića kisikom. U nekih bolesnika uzrok je grčenje aterosklerotski promijenjene koronarne arterije. Koronarna bolest srca glavni je uzrok pobola i pomora pučanstva u razvijenim zemljama. Bolest se klinički očituje na više načina: kao angina pektoris (stenokardija), srčani infarkt, poremećaj srčanoga ritma, crpno zatajivanje srca ili nagla smrt. Na koronarnu bolest upućuju i pozitivan ergometrijski test ergometrija ili scintigrafija miokarda. Sigurnu dijagnozu i procjenu težine bolesti daje radiološka metoda koronarna angiografija (koronarografija): ubrizgavanjem kontrastnoga sredstva prikazuju se koronarne krvne žile srca i uočavaju sve promjene na njima. Liječi se lijekovima ili kirurški. U najvećeg broja bolesnika koronarna se suženja mogu proširiti balonskim kateterima (PTCA – perkutana transluminalna koronarna angioplastika) i ugradnjom stenta, nježnoga plastičnog umetka poput prutića, koji održava širinu krvne žile i time slobodan protok krvi (naziv po engleskom zubaru Charlesu R. Stentu; 1845–1901). U drugih bolesnika kardiokirurškim zahvatom postavlja se aortokoronarna premosnica, kojom se premošćuje suženo ili začepljeno mjesto na koronarnoj arteriji.